Središnja knjižnica KBCSM u sjedištu KBC Sestre milosrdnice u Vinogradskoj 29 osnovana je 1952. godine, a od srpnja 2010. ima dva ogranka na lokacijama KBC Sestre milosrdnice u Draškovićevoj 19 te Ilici 197. Točan datum osnutka Središnje knjižnice nije poznat, no prvi zapis u knjizi inventara knjiga načinjen je 1952. godine. Stoga se godina 1952. može uzeti kao godina u kojoj započinje s radom ˝Centralna biblioteka˝ iz koje je nastala današnja Središnja knjižnica Bolnice.
Fond Središnje knjižnice u Vinogradskoj 29 broji 8.982 tiskane knjige i 865 e-knjiga te oko 103.000 svezaka časopisa. Za klasifikaciju knjižne građe koristi se klasifikacija Nacionalne medicinske knjižnice u SAD-u (NLM Classification), a za predmetnu obradu koriste se predmetnice i potpredmetnice tezaurusa MeSH (Medical Subject Headings).
Klasični katalog knjiga i časopisa Središnje knjižnice KBCSM u Vinogradskoj 29 sadrži podatke o građi nabavljenoj do 1990.godine. Računalni katalog na ovoj lokaciji obuhvaća veći dio knjiga i časopisa nabavljenih u razdoblju od 1991. do zaključno 2003. godine, dok su u razdoblju od 2004. do danas upisivani podaci za manji dio knjiga.
Računalni knjižnični program MetelWin nabavljen je u drugoj polovici 2012. godine kada započinje unos zapisa za tekuću nabavu knjiga i časopisa. Za knjižničnu građu koja je nabavljena u razdoblju od 2004. do 2011. godine zapisi se u računalni katalog unose retrogradno, nakon što je u ožujku 2013. dovršena revizija knjižničnog fonda.
Godine 1980. unutar Sustava znanstvenih informacija SRH (SZI) odnosno bibliotečno-informacijskog sustava SR Hrvatske osnovan je podsustav za područje medicinskih znanosti, u koji je uključena i Knjižnica Bolnice. Devedesetih godina polako se uvode i kompjuteri u knjižnično poslovanje, započinje suradnja sa Središnjom medicinskom knjižnicom Medicinskog fakulteta u Zagrebu na stvaranju zajedničkog mrežnog kataloga knjiga i periodike Sustava znanstvenih informacija (SZI), a Ministarstvo znanosti i tehnologije RH započinje sufinancirati nabavu stranih znanstvenih časopisa.
Priključivanjem Bolnice pa tako i Knjižnice na Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu – CARNet, omogućen je pristup svim važnijim svjetskim znanstvenim bazama podataka kao i elektroničkim zbirkama časopisa.
Početkom 21.stoljeća politika nabave knjižnične građe usmjerava se na e-izvore. Bogat fond s općom i stručnom referentnom zbirkom uz pristup elektroničkim bazama podataka pretplaćenim za hrvatsku akademsku i istraživačku zajednicu, omogućava ispunjavanje temeljne zadaće velike bolničke knjižnice, a to je potpora stručnom, znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu djelatnika KBC-a, ali i vanjskih korisnika (učenici, studenti, stažisti, specijalizanti i djelatnici srodnih institucija).